Croatia Records
Banner
LoveNaslovnicaCroatia recordsO namaCroatia recordsShopCroatia recordsIzdanjaCroatia recordsCroatia records klubCroatia recordsArhiva vijestiCroatia recordsKontaktCroatia records
Izvođači
Žanrovi
Etikete
Vrste izdanjaVrste izdanja
EdicijaEdicije
S ponosom predstavljamo
MIŠO KOVAČ
ARSEN DEDIĆ
JOSIPA LISAC
THOMPSON
CRVENA JABUKA
BIJELO DUGME
PARNI VALJAK
OPĆA OPASNOST
DRAŽEN ZEČIĆ
GORAN BARE & MAJKE
JELENA ROZGA
NOVI FOSILI
MLADEN GRDOVIĆ
ŽELJKO BEBEK
DINO MERLIN
MATIJA DEDIĆ
TEŠKA INDUSTRIJA
TONČI & MADRE BADESSA BAND
RADE ŠERBEDŽIJA
JACQUES HOUDEK
MIA
LANA JURČEVIĆ
COLONIA
DJEČACI
DIVLJE JAGODE
SREBRNA KRILA
MEJAŠI
FLYER
ADASTRA
BUĐENJE
ANTE CASH
LETEĆI ODRED
MAJA ŠUPUT
BANG BANG
ANTONELA DOKO
VLATKO STEFANOVSKI
ELVIS STANIĆ
M.O.R.T.
MARKIZ
MATE BULIĆ
BOSUTSKI BEĆARI
MIROSLAV TADIĆ
JURA STUBIČANEC - KAJKAVSKE POPEVKE
25.03.2008 JURA STUBIČANEC - KAJKAVSKE POPEVKE
Kajkavske popevke” predstavljaju spomenar najljepših kajkavskih stihova proizašlih iz pera Jure Stubičanca, tog dijalektalnog pjesnika koji je cijeli svoj život ostao vjeran kajkavštini i Zagorju. Ovaj album objavljen je povodom 75. obljetnice rođenja ovog prerano preminulog pjesnika i tekstopisca, a na album su uvršteni ponajbolji pjesnikovi tekstovi u glazbenom ruhu vodećih hrvatskih skladatelja tradicionalne zabavne glazbe (Arsen Dedić, Zvonko Špišić, Alfi Kabiljo, Vilibald Čaklec, Đelo Jusić, Nikica Kalogjera, Pero Gotovac, Heda Piliš, Antun Tomislav Šaban i Branko Starc).

Većina pjesama praizvedena je na krapinskom festivalu sedamdesetih i osamdesetih godidna dvadesetog stoljeća, u zlatno doba te manifestacije, no neki tekstovi uglazbljeni su kasnije i nisu povezani s festivalima. Neke od ovih pjesama ima u uhu svaki pravi Zagrepčanin ili kajkavac, jer su čitavo vrijeme od svog nastanka prisutne u medijskom prostoru, no neke druge izaći će iz prašine arhiva nakon godina tišine.
Neraskidivo vezan uz krapinski Festival kajkavskih popevki, Stubičanec je sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća osvojio niz nagrada za svoje tekstove, te uz Dragu Britvića ostaje zapamćen kao najizvođeniji i najnagrađivaniji kajkavski tekstopisac tog vremena.

Među 23 pjesme objavljene na ovom nosaču zvuka spadaju i one najpoznatije kao što su “Mi sme tu navek”, “Angeluš”, “Katarinčice”, “Mansarda u Vlaškoj”, “Palainovka”, “Šestinske ambrele”, “Međimurje zeleno”, ali i niz drugih manje poznatih, no ne i manje lijepih skladbi. Pjesme izvode Gabi Novak, Marijan Sluga, Ivica Šerfezi, Marko Novosel, Arsen Dedić, Zvonko Špišić, Stjepan Srpak, Marijan Bručić, Ana Štefok, Mirjana Bohanec, Branko Blaće, Dubrovački trubaduri, Višnja Korbar i Toni Leskovar. Autor kompilacije je Antun Tomislav Šaban. Dizajn albuma, kojeg je izradio Kemal Ljumanović, svoje je uporište pronašao u grafikama Ivana Lackovića – Croate, s kojim je Stubičanec 1973. objavio pjesničko – grafičku mapu “Kajkavske popevke”
Jura Stubičanec, pravim imenom Đuro Šaban, pravnik, kajkavski pjesnik, kulturni djelatnik i publicist, osnovnu školu završio je u Karlovcu, Drugu mušku gimnaziju u Zagrebu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1956. godine. Profesionalni kontakt s umjetnošću započeo je 1963. godine zaposlivši se kao direktor udruge likovnih umjetnika “Likum”. Krajem šezdesetih godina postaje poslovni tajnik tjednika “Studio”, kojeg uz glavnog urednika Peru Zlatara dovodi do statusa najtiražnijeg časopisa u Jugoslaviji. Novonastali veliki medijski prostor “Studija” počinje koristiti za provođenje svojih ideja raznih regionalnih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, kao što su “Postirske fraje” na Braču i “Kajkavska olimpijača” u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kao cijenjeni stručnjak za kulturni management istovremeno započinje suradnju s brojnim festivalima, isprva kao voditelj press službe (Zagrebfest, Šibenski festival djeteta, Muzički biennale, Filmski festival u Puli). Od 1974. godine prelazi u slobodnu profesiju, no njegova se poslovna karijera sve više povezuje sa Svjetskim festivalom animiranog filma (“Animafestom”) čiji je organizacijski direktor bio od 1978. do 1988. godine kada zbog bolesti odlazi u prijevremenu mirovinu. Bavio se plivanjem i vaterpolom, kojeg je t renirao u zagrebačkom klubu “Medveščak”. Iza pjesnika Jure Stubičanca ostaju dvije knjige poezije “Popevke” (1974.) i “Mi sme tu navek” (1993.), te dvije pjesničko-grafičke mape, uz spomenute “Kajkavske popevke”, tu je i “kolobarium letnomesečni” s linorezima Branka Vujanovića.

Ovim autorskim albumom približit će se novim generacijama djelo jednog od ponajboljih kajkavskih pjesnika i tekstopisaca druge polovice 20. Stoljeća, te sjajna glazbena ostvarenja njegovih suvremenika – skladatelja. Ovim izdanjem Croatia Records započinje seriju autorskih izdanja pjesnika – tekstopisaca, a uslijedit će albumi Krste Jurasa i Drage Britvića.

Službena promocija albuma “Kajkavske popevke”, u organizaciji Croatia Records i Hrvatskog društva skladatelja, održat će se u četvrtak, 27. ožujka, s početkom u 18 sati, u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9.

O izvođaču
Vezane vijesti
Pretraga

Croatia Records
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
novi albumi
© Croatia Records 2005 - 2010. All Rights Reserved